Izložba Hrvatski sokol
Hrvatski športski muzej organizirao je izložbu Hrvatski sokol povodom obilježavanje 140. obljetnice izlaska prvog broja najstarijeg hrvatskog časopisa posvećenog tjelovježbi i sportu Sokol (1878.) i 135. obljetnice izgradnje i otvaranja prve tjelovježbene i sportske dvorane u Hrvatskoj – dvorane Hrvatskog sokola u Zagrebu (1883.) Izložba je bila postavljena za Noć muzeja 2018. u dvorani Hrvatskog sokola u Zagrebu koja je jedna od najstarijih sportskih dvorana u Europi koja u gotovo originalnom izgledu služi istoj svrsi, za vježbu djece, vrhunskih gimnastičara i gimnastičarki.
Prvo društvo Hrvatskoga sokola osnovano je u Zagrebu 1874. Do početka I. svjetskog rata u Hrvatskoj je djelovalo oko 180 društava koja su imala oko 20.000 članova. U tom je razdoblju Hrvatski sokol bio najrašireniji i najmasovniji tjelovježbeni, sportski i društveni pokret u Hrvatskoj. Tjelovježba je bila temeljna aktivnost, ali razlozi osnivanja i ciljevi djelovanja bili su politički i ideološki: borba protiv germanizacije i mađarizacije, razvoj i očuvanje nacionalne svijesti te zauzimanje za bolji državno-pravni položaj Hrvatske. Ostvarivanje tih ciljeva temeljilo se na raširenosti i masovnosti pokreta, organiziranju javnih tjelovježbenih događanja, tzv. sletova te aktivnostima na području prosvjete i kulture. Vođe hrvatskih sokolskih društava bili su u pravilu istaknuti politički djelatnici koji su bili vezani za Narodnu stranku, a kasnije i za Hrvatsku stranku prava. Hrvatski sokol je imao značajnu ulogu i u razvoju modernog sporta. Prvi sportski klubovi izrastaju iz sokolskih društava. Sokolski prednjaci su sve do iza II. svjetskog rata činili osnovu stručnog i trenerskog kadra hrvatskoga sporta. Prvi nastup hrvatskih sportaša na međunarodnoj sceni pod hrvatskom zastavom veže se uz sokolski pokret. Iz sokolskog pokreta proizašao je i Franjo Bučar, otac hrvatskog sporta.
Prvo društvo Hrvatskoga sokola osnovano je u Zagrebu 1874. Do početka I. svjetskog rata u Hrvatskoj je djelovalo oko 180 društava koja su imala oko 20.000 članova. U tom je razdoblju Hrvatski sokol bio najrašireniji i najmasovniji tjelovježbeni, sportski i društveni pokret u Hrvatskoj. Tjelovježba je bila temeljna aktivnost, ali razlozi osnivanja i ciljevi djelovanja bili su politički i ideološki: borba protiv germanizacije i mađarizacije, razvoj i očuvanje nacionalne svijesti te zauzimanje za bolji državno-pravni položaj Hrvatske. Ostvarivanje tih ciljeva temeljilo se na raširenosti i masovnosti pokreta, organiziranju javnih tjelovježbenih događanja, tzv. sletova te aktivnostima na području prosvjete i kulture. Vođe hrvatskih sokolskih društava bili su u pravilu istaknuti politički djelatnici koji su bili vezani za Narodnu stranku, a kasnije i za Hrvatsku stranku prava. Hrvatski sokol je imao značajnu ulogu i u razvoju modernog sporta. Prvi sportski klubovi izrastaju iz sokolskih društava. Sokolski prednjaci su sve do iza II. svjetskog rata činili osnovu stručnog i trenerskog kadra hrvatskoga sporta. Prvi nastup hrvatskih sportaša na međunarodnoj sceni pod hrvatskom zastavom veže se uz sokolski pokret. Iz sokolskog pokreta proizašao je i Franjo Bučar, otac hrvatskog sporta.
